"What makes a child gifted and talented may not always be good grades in school, but a different way of looking at the World and learning"

Stavovi roditelja, učitelja i učenika prema  programima za nadarene učenike

Osvrt na članak "Stavovi roditelja, učitelja i učenika prema programima za nadarene" autorica Nine Pavlin-Bernardić, Silvije Ravić i Ksenije Borović

Ključne riječi: Stavovi prema programima za nadarene, akceleracija, posebni razredni odjeli za nadarene učenike, roditelji, učitelji, učenici

Ovu temu izabrala sam iz razloga što smo se na psihologiji obrazovanja mnogo puta dotaknuli teme darovitih učenika. Razgovarali smo o njihovim osobinama, ali što je još važnije, razgovarali smo o tome kako ih poučavati. Znam da postoje razni programi i pravilnici o poučvanju darovitih učenika, no što o njima misle stvarni sudionici koji primjenjuju te programe  tj. učitelji. Što o tim programima misle darovita djeca koja imaju posebne potrebe što se tiče obrazovanja te što o tim programima misle roditelji kojima je u cilju da se njihovom djetetu pruži kvalitetno obrazovanje?
Ova tema me zainteresirala te sam ju stoga odabrala.

Za početak krenula bih od definicije nadarenosti koja se nalazi u Pravilniku o osnovnoškolskom odgoju i obrazovanju darovitih učenika u Hrvatskoj:

Nadarenost - spoj triju osnovnih skupina osobina: natprosječnih općih ili specifičnih sposobnosti, visoke motivacije i visokog stupnja kreativnosti.

Hrvatska kao i mnoge druge zemlje prepoznaje važnost poticanja darovitih učenika i posebnih oblika rada s njima, no mnogo škola u Hrvatskoj ne provodi sustavnu identifikaciju darovitih učenika. Prema podatku iz 2008. godine čak 53.1 % osnovnih i 73.6 posto srednjih škola NE PROVODI identifikaciju darovitih učenika što je jako velik postotak.

Što se tiče načina na koji školski sustav nastoji udovoljiti potrebama darovitih učenika razlikujemo dva glavna pristupa: akceleraciju i obogaćenje programa.

•  Akceleracija je skup mjera i postupaka kojima se nadarenim učenicima omogućuje da školski program svladaju brže ili u mlađoj dobi nego što je to uobičajeno. Neki od oblika su preskakanje razreda ( tj. prebacivanje učenika u viši razred ), akceleracija samo u jednom predmetu ( svladavanje nekog predmeta u kraćem roku, npr. u jednom polugodištu )
•   Obogaćivanje programa odnosi se na skup postupaka kojima se postojeći nastavni plan i program proširuje i obogaćuje, pri čemu se teme obrađuju detaljnije i svestranije.

S akceleracijom i obogaćivanjem programa usko je povezano grupiranje učenika prema sposobnostima što se može provesti na više načina. Jedan je primjerice da se formiraju posebni razredni odjeli za djecu sa sličnim sposobnostima.

·        U istraživanju je sudjelovalo 128 roditelja, 50 učitelja razredne nastave i 140 učenika od kojih je 28 njih uključeno u rad skupine darovite djece i provedeno je u samo jednoj školi koja redovito provodi identifikaciju i postoji program za darovite.

·        Cilj ovog istraživanja bio je ispitati stavove roditelja, učitelja i učenika prema radu s nadarenim učenicima u školi, kao i prema oblicima obrazovanja nadarenih učenika kao što su akceleracija i grupiranje u posebne razredne odjele.

·        U ispitivanju je korištena skala stavova prema programima za nadarene koja se sastojala od 13 čestica ( Npr. Programi za nadarene čist su gubitak vremena). Odgovori su se davali na skali od 1 ( uopće se ne slažem ) do 5 ( u potpunosti se slažem ).

Rezultati istraživanja pokazali su da sve 3 skupine ispitanika imaju pozitivne stavove prema programima za nadarene učenike. Jedino odstupanje očitalo se kod stavova između roditelja i učenika. Roditelji su imali nešto pozitivnije stavove prema radu s darovitima od učenika. Jedno od objašnjenja tog odstupanja bi bilo da učenici imaju slabije znanje o tome što je to nadarenost. Stavovi roditelja i učitelja statistički se ne razlikuju što nas dovodi do zaključka da je i jednim i drugima iznimno važno da prepoznaju važnost drukčijeg pristupa rada s takvim učenicima.  Nije se pokazala statistički značajna razlika u stavovima roditelja s obzirom na obrazovanje i na to je li njihovo dijete uključeno u rad skupine darovite djece. Što se tiče pitanja akceleracije ( učenikova preskakanja razreda i grupiranja darovitih u posebne razrede ) sve tri skupine dijelile su uglavnom negativne stavove, na temelju čega su autorice zaključile da bi bilo dobro organizirati edukaciju učitelja i nastavnika, a potom i roditelja o prednostima, uvjetima i načinima provođenja akceleracije kod darovitih učenika.

U potpunosti se slažem sa činjenicom da daroviti učenici trebaju posebnu brigu, tj. da im se trebaju omogućiti posebne metode i principi rada kako bi se zadovoljile njihove potrebe. Svi učenici su različiti što dokazuje činjenicu da su im potrebni različiti pristupi poučavanju. Smatram da je žalosno to što više od 50 % škola u Hrvatskoj ne provodi sustavnu identifikaciju darovitih učenika, a time možemo zaključiti i da ne udovoljavaju njihovim posebnim potrebama. Slažem se s obogaćivanjem programa darovitih učenika, a što se tiče preskakanja razreda i grupiranja darovitih učenika u posebne razredne odjeljke ne dijelim ni negativan ni pozitivan stav. Smatram da nemam dovoljno znanja i iskustva na temelju kojega bi mogla donijeti ispravan zaključak.

1. Koji su vaši stavovi prema provođenju akceleracije preskakanja razreda darovitih učenika i njihovo grupiranje u posebne razredne odjeljke? 🙋🙋
2. Smatrate li da škole u Hrvatskoj ne posvećuju dovoljnu pažnju potrebama takvih učenika? 
3.   Što mislite kako bi se rad s takvim učenicima mogao poboljšati? 💁💁

Više o članku možete saznati ovdje à http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=263942