IDENTIFIKACIJA OBRAZACA SUOČAVANJA SA ŠKOLSKIM NEUSPJEHOM
Osvrt na članak " Identifikacija obrazaca suočavanja sa školskim neuspjehom " profesora i znanstvenika Darka Lončarića
Ključne riječi
obrasci suočavanja, stres, školski neuspjeh
Osnovni cilj rada
bio je provjera mogućnosti korištenja tipološkog pristupa (''analiza usmjerena
na osobu'') u istraživanju suočavanja sa školskim neuspjehom, a to se postiglo klasifikacijom
učenika prema obrascu suočavanja koji koriste u situaciji školskog neuspjeha.
Period rane adolescencije prožet
je tranzicijskim događajima koji
mogu predstavljati znatan izvor
stresa pri čemu se
mogu formirati prilagođeni
i neprilagođeni obrasci suočavanja.
Brojne promjene uključuju ulazak
u pubertet, prelazak
iz osnovne u srednju
školu, promjene u
obiteljskim odnosima i
odnosima s prijateljima
koji mogu prerasti u
prve ljubavne ushite
ili razočaranja. U školskom
kontekstu postoji cijeli
niz situacija koje
mogu biti potencijalno
neugodne kao i
izvor stresa za učenike kao što su npr. očekivanja roditelja
i nastavnika.
Prema Brunettu i Fanshaweu, 9 je stresora koji su usko
vezani uz školski kontekst:metode poučavanja,
odnos s nastavnikom, preopterećenost školom, školska okolina, osjećaj
ranjivosti, organizacija vremena, težnja za nezavisnošću, strah od budućnosti i
odnos s roditeljima.
Većinu spolnih razlika u načinu suočavanja sa stresom autori
prepisuju procesu socijalizacije i biološkim razlikama.
Teorije načina
suočavanja sa stresom razlikuju se od autora do autora, no može se zaključiti
da na suočavanje bitno utječe djetetov socijalni i kognitivni razvoj koji mu
pomaže u otkrivanju i korištenju novih metoda suočavanja.
Identifikacija obrazaca suočavanja sa školskim neuspjehom
znanstveni je rad profesora i znanstvenika Darka Lončarića.
U istraživanju su sudjelovali učenici viših razreda
osnovnih škola ( 6. - 8. razreda )
Metode koje su se koristile u ovom istraživanju bile su
Skala suočavanja s dobivanje loše ocjene (Lončarić). Ta skala je mjerila 15 strategija
suočavanja s lošom ocjenom: IGNORIRANJE, DISTRAKCIJA I IZBJEGAVANJE, HUMOR,
MAŠTA, KONTROLA EMOCIJA, ODUSTAJANJE, SAMOOKRIVLJAVANJE, RJEŠAVANJE PROBLEMA,
ZANEMARIVANJE DRUGIH AKTIVNOSTI, MOLITVA, SOCIJALNA PODRŠKA RODITELJA,
SOCIJALNA PODRŠKA BRATA/SESTRE I EMOCIONALNA REAKTIVNOST.
Također se koristila klaster analiza,x2 analiza i jednosmjerna analiza varijacije.
Provedbom tih metoda i analiza dobiveni su sljedeći
rezultati:
Provedbom klaster analize Ispitanici su
svrstani u šest
grupa prema rezultatima
koje su postigli
na Skali suočavanja s dobivanjem
loše ocjene:
- Grupa s visokim rezultatima na svim skalama suočavanja
- Grupa s niskim rezultatima na svim skalama suočavanja
- Grupa koja je isključivo usmjerena na problem
- Grupa koja je usmjerena na socijalnu podršku i rješavanje problema
- Grupa usmjerena na umanjivanje problema
- Grupa koju karakterizira emocionalna reaktivnost pri suočavanju
Provedbom x2
analize i jednosmjerne analize varijacije zaključilo se kako djevojčice i
dječaci nisu podjednako zastupljeni u svim grupama.
U grupi ispitanika koji su podjednako usmjereni na problem i na socijalnu podršku ima više djevojčica, dok su dječaci zastupljeni u grupi koji imaju niske rezultate na svim strategijama suočavanja.
Također su utvrđene i dobne razlike među ispitanicima:
- Stariji učenici su u grupi ispitanika koji su usmjereni na umanjivanje problema i grupi ispitanika koji imaju niske rezultate na svim strategijama suočavanja.
- Mlađi ispitanici su u grupi koji su isključivo usmjereni
na rješavanje problema i grupi ispitanika koji imaju visoke rezultate na svim
strategijama suočavanja.
Odabrala sam ovaj rad zato što smatram da bi ljude
trebalo bolje osvijestiti o stresorima koji mogu utjecati na djetetov razvoj i o načinima na koji djeca reagiraju u takvim situacijama.
Djeca su jako osjetljiva i svaka malo veća promjena uvelike utječe na njih i
njihove osjećaje. Smatram da bi svaki roditelj i učitelj trebao prepoznati kada
je dijete izloženo stresom. Nakon toga trebali bi blagim pristupom kroz
interakciju približiti se djetetu i pomoći mu razriješiti stresnu situaciju.
Mislim da djeca ne bi trebala biti izložena stresu. Većina odraslih teško se
nosi sa stresnim situacijama, a kamoli djeca. Ona bi trebala biti vesela i
bezbrižna. To možemo ostvariti kroz prijateljski odnos, aktivno slušanje, ne
stvarati im preveliki pritisak i što je najvažnije naša očekivanja prilagoditi
njihovom razvoju!
- Smatrate li da stres može utjecati na djetetov školski uspjeh odnosno neuspjeh? Zašto? 🙇
- Sjećate li se možda kada ste se vi susreli sa svojom prvom jedinicom? Kako ste se tada osjećali? 🙋
- Jeste li se i Vi koristili nekom od metoda suočavanja sa školskim neuspjehom koje su navedene u skali suočavanja s dobivanje loše ocjene ( dr. sc. Lončarić ) 🙌
Više o znanstvenom radu možete saznati ovdje:
https://www.academia.edu/8217337/Identifikacija_obrazaca_suo%C4%8Davanja_sa_%C5%A1kolskim_neuspjehom_Identifying_the_patterns_of_coping_with_school_failure_
Smatram da stres utječe na djetetov školski uspjeh, odnosno neuspjeh zato što kada su djeca pod tresom, ne razmišljaju kako treba i to ih spriječava da postignu najbolje rezultate koje žele postignuti. Sjećam se kada sam se susrela sa svojom prvom jedinicom, bilo je to u 7. razredu osnovne škole iz fizike a kada sam je dobila osjećala sam se užasno i potišteno zato jer se do tada
OdgovoriIzbrišijoš nisam susrela sa niti jednom tako lošom ocjenom.🙋
Pri suočavanju sa lošom ocjenom usmjerila sam se na rješavanje tog problema, odnosno na ispravak te ocjene i razgovarala sam sa roditeljima koji su mi pružili puno podrške. Također, molitve su bile neizbježne.
Po mome mišljenju stres uvelike utječe na djetetov uspjeh, neko djete možda savršeno zna neko gradivo ali je pod tolikim stresom da jednostavno na testu zablokira i ne može se sjetiti apsolutno ničega. Sjećam se svoje prve jedinice, četvrti razred osnovne škole iz prirode i društva, sjećam se da nisam baš obožavala taj predmet i jednostavno mi se nije dalo učiti za ispit. Sjećam se da me cijeli dan bilo strah što će mama reći kad dođem kući i užasno sam se bojala njene rekacije. Na kraju me uvjerila da to nije ništa strašno i da ću ispraviti. Rekla mi je također da se moram naučiti nositi s tim i shvatiti da to nije ništa strašno i da jednostavno nije kraj svijeta. Pri rješavanju ovog problema potpuno sam se koncentrirala na ispravak te ocjene. Sjećam se da sam provela cijeli dan nad knjigom i na kraju sam ispravila tu jedinicu i čak uspjela dobiti 5.
OdgovoriIzbrišiStres uvelike utječe na djetetov akademski uspjeh. Stres i ispitna anksioznost kod djeteta mogu napraviti "blokadu" da se ono na testu ili usmenom ispitivanju neće moći prisjetiti odgovora iako ga je i više nego dobro naučilo.
OdgovoriIzbrišiMoja prva jedinica je bila u 7. razredu osnovne škole iz hrvatskog jezika. Mogu reći da mi nije bilo sasvim svejedno, ali nisam se osjećala loše. Naučena sam na to da ocjene nisu mjerilo znanja.
Metoda za suočavanjem s školskim neuspjehom koju u najvećoj mjeri primjenjujem je humor :D
naravno da stres može utjecati na učenikov uspjeh odnosno neuspjeh. Kada je učenik pod stresom ne može dovoljno se posvetiti učenju, gubi koncentraciju i sam strah umanjuje njegove sposobnosti. Prvu jedinicu sam dobila u 3.razredu osnovne škole jer nisam donijela potreban materijal za likovni. Osjećala sam se neugodno i posramljeno. Otada sam uvijek imala sav pribor na svim satovima.
OdgovoriIzbrišiMislim da stres jako utječe na učenje, jer ni odrasli ljudi ne mogu funkcionirati pod stresom, a još gore utječe na djecu. Sjećam se svoje prve jedinice, ali nisam se previše živcirala već sam se usredotočila na ispravljanje ocjene. Roditelji su mi bili velika podrška kad god bi dobila jedinicu i olakšavali su situaciju.
OdgovoriIzbrišiU modernom svijetu djeca su sve više izložena stresu, posebice učenici viših razreda osnovne škole i 4. razreda srednje škole s obzirom na važne odluke koje moraju donijeti vezano za upis u srednju školu i upis na fakultet. Kada sam se ja upisivala u srednju školu, gledao se prosjek 7. i 8. razreda, a sad se gleda i prosjek 5. i 6. razreda. Smatram da je to potpuno glupo i besmisleno jer se na taj način stvara stres još mlađoj djeci koja još nisu ni svjesna da im uspjeh osnovne škole ovisi o daljnjem obrazovanju. S druge strane, djeci stres stvaraju roditelji "tjerajući ih" da uče kako bi imali što bolje ocjene i bili to uspješniji. Ne sjećam se baš ocjena iz osnovne škole, ali se zato jako dobro sjećam prve jedinice u srednjoj školi. Naravno bila je iz matematike i to pred kraj polugodišta što mi je stvorilo dodatan stres jer sam mislila da je neću stići ispraviti. Treba se nešto radikalno poduzeti kako bi se smanjio stres kod djece jer on snažno utječe na dječji razvoj i samopouzdanje djece.
OdgovoriIzbrišiSmatram da stres uvelike utječe na odrasle ljude, a kamoli na djecu. Svoju prvu jedinicu sam dobila zato što sam zaboravila donijeti PP prezentaciju u školu. Tada sam bila ljuta, ali danas mi je ta situacija jako smiješna i glupa.
OdgovoriIzbrišiNaravno da stres utječe na učenje, Kada je osoba pod stresom to negativno utječe na učenje zato što se osobi teško skoncentrirati na proces učenja. Osoba uglavnom razmišlja o problemima koje je muče i o tome kako da se riješi te stresne situacije. Prvu jedinicu sam dobio u 2 rezredu od tablice mnozenja, al da vam budem iskren ni danas ju neznam!
OdgovoriIzbrišiodabrao sam humor zato što mi je na taj način bilo najlakše nositi se s lošom ocjenom. uz smijeh je sve lakše
IzbrišiSmatram da ponekad mala količina stresa može pozitivno utjecati na djetetov uspjeh u školi jer ga natjera da organizira svoje vrijeme i ponekad pomaknu svoje granice i shvate da su sposobni za više nego što su mislili, no isto tako svakodnevni stres negativno utječe na učenje i na koncentraciju i motivaciju.
OdgovoriIzbrišiMoja prva jedinica, a hvala bogu i jedina koju sam ikada dobila bila je iz diktata iz matematike u 3. razredu osnovne škole. To je na mene ostavilo dubok dojam. Osjećala sam se grozno i bespomoćno, toliko loše da taj osjećaj nisam više nikad željela proživiti tako da sam uvijek učila kako mi se ne bi dogodilo da više ikada dobijem jedinicu i srećom nisam :)
Sa većinom svojih jedinica sam se pokušala suočiti sa humorom i molitvom. Tek sam u srednjoj školi uvidjela da postoje i gore stvari od loših ocjena. Kako kažu: "Zdravlje je najbitnije" i nema smisla gubiti živce i stvarati bespotreban stres. Loše ocjene se mogu ispraviti ili se može naučiti bolje za slijedeći ispit/ispitivanje.
OdgovoriIzbrišiDanas je stres postao uobičajeni dio svakog dana kod većine ljudi. Svatko ima svoje razloge stresiranja i na svakog stres utječe različito. Smatram da je bitno kontrolirati tu pojavu kako nebi naškodila našem zdravlju. Bitno je ako treba obratiti se i nekome za stručnu pomoć. Ako ne, dovoljan je i dobar razgovor s prijateljima ili obitelji.
OdgovoriIzbrišiSvoju prvu jedinicu dobila sam u 2.razredu srednje skole i nisam se osjecala lose zato sto je to bila iznenadna provjera i većina nas je dobila losu ocijenu koju smo kasnije lako ispravili.
Moram odmah reći da sam osoba koja se vrlo lako stresira oko ocjena i ispita, uvijek je strah prisutan. Zato po sebi mogu reći da to vrlo loše utječe na dijete.
OdgovoriIzbrišiNikad neću zaboraviti svoju prvu jedinicu, bila je u 4 razredu vjerojatno množenje i dijeljenje. Bilo je jedno 15-ak zadataka iako si imao 3 ili 4 greške odmah bi bila ocjena 1
Naravno, većina je dobila 1 ali ipak nije bio lijep osjećaj.
Stres definitivno utječe na dječji uspjeh u školi. Dijete pod stresom ne može funkcionirati kako spada, teško mu je učiti i koncentrirati se, pod testom može doći do blokade... U osnovnoj sam se užasno stresirala oko ocjena, dok nisam shvatila da ocjene nisu najbitnije, ali mi je trebalo dosta da to shvatim i oslobodim se straha od loših ocjena.
OdgovoriIzbrišiStres definitivno ima utjecaj na djecji uspjeh. Jako zanimljiv clanak!
OdgovoriIzbrišiStres utječe na dječji uspjeh u školi. Kada sam prvi put dobila jedinicu, užasno sam se bojala što će moji roditelji reći zato što nisu bili naviknuti na tu ocjenu i samo sam ju željela što prije ispraviti.
OdgovoriIzbrišiStres veoma utječe na učenikov uspjeh, kad smo pod stresom ne možemo efikasno učiti, a za vrijeme teste se ne možemo usredotočiti. Mislim da bi se u školama trebali više posvetiti stresu i načinima kako ga umanjiti. Svoju prvu jedinicu sam dobila u drugome razredu, iz njemačkog, cijeli razred je dobio jedan iz diktata jer smo bili nemirni na satu, iako ta ocjena nije upisana u imenik za mene je bila veliki šok i nisam znala kako bi rekla roditeljima, kad sam im objasnila oni su se smijali jer su shvatili šta se dogodilo.
OdgovoriIzbriši