'' Inteligencija je ono što se mjeri na testovima inteligencije ''.
Danas ćemo vrlo često čuti ovaj odgovor. Inteligencija se može mjeriti testovima inteligencije, no ona je mnogo više od rezultata nekakvog testa. Inteligencija i intelektualne sposobnosti razlikuju se od pojedinca do pojedinca, no inteligencija je potencijal, a ne potpuno razvijena sposobnost stoga na nju utječu brojni čimbenici. Ljudska inteligencija zauzima važno mjesto u svijetu u kojem živimo te sam stoga izabrala ovu temu.
Prvo bih objasnila ključne pojmove ovog članka a to su intelektualne sposobnosti, nasljeđe i okolina. Intelektualne sposobnosti su mentalne sposobnosti kojima je zajedničko da se aktiviraju prilikom rješavanja problema koji se ne mogu riješiti samo na osnovu senzornih i motornih sposobnosti. One se poistovjećuju sa kognitivnim sposobnostima, a katkada samo sa sposobnošću učenja uviđanjem, mišljenjem i suđenjem. Nasljeđivanje je proces prenošenja specifičnih osobina, sa roditelja na njihove potomke, putem gena. S druge strane, okolinski utjecaji su zbroj različitih vanjskih uvjeta (društva, socioekonomskog statusa, kulture i životnog iskustva) koji mogu utjecati na razvoj pojedinca. Oba faktora međusobno utječu na inteligenciju, samo na različite načine.
Je li inteligencija nasljedna? Utječe li nešto drugo na našu inteligenciju? Znanstvenici su na tu temu proveli mnoga istraživanja te su se kroz dugi niz godina pojavljivale razne teorije o nasljednosti inteligencije. Među prvim teorijama o nasljednosti inteligencije bila je teorija F. Galtona. koju je objasnio u svojoj knjizi '' Nasljedna genijalnost ''. U njoj je prikazao rezultate istraživanja obiteljskih stabala. Prema njegovoj analizi, ugledni pojedinci su češće imali ugledne potomke. Osim toga, bliži srodnici su bili sličniji po ugledu od daljih srodnika. To je za Galtona bila potvrda da se inteligencija nasljeđuje. Međutim, on je izostavio ostale faktore koji mogu utjecati na ljudsku inteligenciju. Kasnija istraživanja ispitivala su utjecaj gena u nastanku individualnih razlika u inteligenciji što spada u područje bihevioralne genetike koje se sastoji od mnogo različitih studija, a istraživanja su se najviše provodila nad monozigotnim ( jednojajčanim blizancima ) pošto imaju isti genetski kod.
Provedeno je jedno istraživanje nad monozigotnim blizancima iz kojeg se došlo do zaključka da monozigotni blizanci postižu na testovima skoro jednake rezultate kao što bi postigla jedna osoba koju testiramo u dvije različite vremenske točke. Ovo je samo jedna od činjenica da nasljeđe utječe na inteligenciju, no kako na nju utječe okolina?! Što se tiče okoline, pretpostavlja se da će inteligentniji roditelji stvarati poticajniju okolinu za svoje potomke, što znači da će im omogućiti pristup intelektualnim sadržajima, edukaciji i sl. Isto tako, genetski inteligentnija djeca će uspješnije istraživati i oblikovati svoju okolinu, što će potaknuti njihov genetski potencijal. Činjenica je i ta da će djeca biti inteligentnija ako ih roditelji, učitelji i druge važne osobe ( okolina ) u njihovim životima potiču na učenje, stjecanje znanja i ostale čimbenike.
Možemo zaključiti kako nasljeđe utječe na razvoj intelektualnih sposobnosti u međusobnoj interakciji s okolinom. Naslijeđe se može shvatiti kao osnova i potencijal koji pojedinac ima, dok okolinski faktori stimuliraju ostvarenje tog potencijala. Naglasila bih da su znanstvena istraživanje od istinske važnosti za ljudski put prema boljoj budućnosti, no ona bi trebala imati svoje granice. Ovo tvrdim iz razloga što su se tijekom ovih istraživanja poduzimale mjere poput razdvajanje monozigotnih blizanaca po rođenju što je po mom mišljenju okrutan, bezosjećajan i nemoralan postupak.
Više o članku možete saznati ovdje: http://www.istrazime.com/kognitivna-psihologija/utjecaj-naslijeda-i-okoline-na-intelektualne-sposobnosti/
Izvorna autorica članka je Vanja Gršković
Zanimljiva i slozena tema!
OdgovoriIzbrišiSmatram da je inteligencija jedan od pokazatelja koliko se osoba dobro snalazi u odredenoj situaciji i koliko dobro barata pojmovima i tome slicno.
Jako zanimljiv članak! U potpunosti se slažem sa tvojim mišljenjem o razdvajanju blizanaca.
OdgovoriIzbrišiLijepo obrađena tema. Smatram da svaki roditelj treba dijete odmalena poticati na razmisljanje i time mu omoguciti dobre temelje za daljni intelektualni razvoj.
OdgovoriIzbrišiSmatram da razni čimbenici utječu na djetetov razvoj, te se treba obratiti pažnja da se dijete razvija u svim smjerovima, odnosno, da im se pruži što kvalitetniji odgoj, koji će kasnije rezultirati što boljim snalaženjem u životu.
OdgovoriIzbrišiNaslijeđe ima utjecaj, ali okolina uvelike kreira um i razmišljanje djece. Smatram da bi roditelji trebali poticati svoje dijete da uči i razvija se u socijaliziranu osobu i time pripaziti u kakvoj se okolini kreće.
OdgovoriIzbrišiSmatram da se niti jedna genetska predispozicija nemože pravilno i u punoj snazi razviti bez poticaja okoline i truda. Okolina je ta koja će dijete potaknuti na djelovanje i promišljanje.
OdgovoriIzbrišiProfesor nam je pričao o tome kako je naslijeđe ono što određuje raspon neke osobine, a okolina određuje gdje će se u tom rasponu i u kojoj mjeri određena osobina zafržati. Jako zanimljiv članak.
OdgovoriIzbrišiNaslijeđe ima učinka do određene mjere. Smatram da za dobar razvoj su potrebni različiti čimbenici a jedan od najvažnijih je okolina.
OdgovoriIzbrišiI naslijede i okolina podjednako utjecu na dijete. Djecu trebamo poticati na pravilno razmisljanje i ukazati im na ono sto je ispravno
OdgovoriIzbrišiAdministrator je uklonio komentar.
OdgovoriIzbrišiNaučili smo da okolina i naslijeđe su uvijek u nekoj interakciji pa tako i u ovom aspektu. Mislim da veći utjecaj ima okolina jer škola i društvo mogu poticati u manjoj ili većoj mjeri intelektualne sposobnosti te o tome ovisi koliko će se one razviti.
OdgovoriIzbrišiSmatram da okolina ima veći utjecaj na intelektualni razvoj djeteta nego nasljeđe. Okolina utječe na to koliko i kojom brzino će se dijete razviti te samim time utječe i na intelektualni razvoj djeteta.
OdgovoriIzbrišiSmatram da okolina ima puno veci ucinak na intelektualni razvoj djeteta.
OdgovoriIzbrišiMislim da naslijeđe nema nikakve veze sa uspjehom djeteta u životu ili u školi. Sve ovisi o tome koliko je dijete motivirano da postigne uspjeh, naravno tu postoji problem okoline i financijskog zaleđa, ali uspjeh je uvijek izvedivi. Bitno je da dijete ima podršku svojih roditelja.
OdgovoriIzbrišiZa početak moram reći da se slažem s tobom, nikako nije u redu razdvojiti blizance samo zbog istraživanja. Ovaj postupak nije bio etičan.
OdgovoriIzbrišiSmatram da i nasljeđe i okolina imaju podjednak utjecaj na razvijanje intelektualnih sposobnosti.
Mislim da u nasljeđe nije bitno za uspjeh u školi. Bitan je trud i volja za učenjema, iako se današnje učenje svelo na učenje napamet a ne s razumijevanjem. Važnija je okolina u kojem dijete uči i odrasta.
OdgovoriIzbrišiSmatram da su oboje i nasljeđe i okolina važni na razvoj intelektualnih sposobnosti.
OdgovoriIzbriši